Uzročne Rečenice U Njemačkom jeziku

Uzročne rečenice u njemačkom jeziku (Kausalsätze) najlakše su od svih rečenica. Causa na latinskom znači uzrok, zato se te rečenice zovu Kausalsätze.

Uzorčne rečenice u njemačkom jeziku možete stvoriti na tri načina, pomoći tri različita veznika. Dva od njih započinju slovom d, a jedan od njih započinje slovom w. Veznici su:

a) denn

b) da

c) weil

Uzročne rečenice u njemačkom jeziku - veznik denn

 

Prvi je veznik najlakši zato što ga samo ubacite u rečenicu i ostavite poredak riječi takvim kakvim je. Pogledajte primjer:

Anna geht nicht in die Schule. Sie ist krank. (Ana ne ide u školu. Bolesna je.)

Anna geht nicht in die Schule denn sie ist krank. (Ana ne ide u školu zato što je bolesna.)

Ovu je uzročnu rečenicu bilo prilično jednostavno napraviti, zar ne?

 

Da je riječ o uzorčnoj rečenici govori nam i pitanje koje možemo postaviti na rečenicu: Zašto Ana ne ide u školu?

 

Uzorčne rečenice u njemačkom jeziku - veznik weil 

Dakle, veznik denn ne radi nikakvu promjenu u rečenici. No, veznik weil (jer) radi. 

 

Veznik weil dolazi u sredinu rečenice. No, za razliku od veznika denn, morat ćemo promijeniti red riječi. To jest, glagol će u drugoj, zavisnoj rečenici morati doći na kraju. 

Pogledajte primjer:

Anna geht nicht in die Schule. Sie ist krank

Anna geht nicht in die Schule, weil sie krank ist.

(Ana ne ide u školu jer je bolesna – u hrvatskom jeziku ispred veznika jer nećemo pisati zarez).

 

Dakle, u drugoj rečenici glagol ist stavili smo na kraj.

 Uzročne rečenice u njemačkom jeziku - veznik da

Što se tiče veznika da, njega ćemo upotrebljavati kada želimo koristiti rečenice u inverziji, to jest, kada zavisna surečenica, u ovom slučaju uzročna, dolazi na početku:

Budući da je Ana bolesna, ne ide u školu.

Ono što je zanimljivo jest činjenica da će glagoli biti skupa. Što mislim kada kažem da će glagoli biti skupa? Glagol u zavisnoj surečenici i glavnoj surečenici stajat će jedan do drugoga. Dakle, u zavisnoj rečenici (budući da je Ana bolesna) glagol dolazi na kraju, a u glavnoj (ne ide u školu) na početku:

Da Ana krank ist, geht sie nicht in die Schule.

Uzočne rečenice u njemačkom jeziku - još primjera

Pogledajte još primjera, dvije rečenice 

Ich habe einen Hund. Ich mag Hunde. (Imam psa. Volim pse.)

spojit ćemo u jednu uz pomoć uzročnih veznika:

a) denn: Ich habe einen Hund denn ich mag Hunde – dakle, samo smo ubacili veznik denn između ove dvije rečenice 

b) weil: Ich habe einen Hund, weil ich Hunde mag – glagol u drugoj, zavisnoj uzročnoj rečenici prebacili smo na kraj. 

c) da: Da ich Hunde mag, habe ich einen Hund. - glagoli su skupa, rečenice su u inverziji - zavisna uzročna rečenica je na početku
 

Pokušajte sami napraviti uzročne rečenice od sljedećih rečenica:

Leo hat schlechte Noten. Er lernt fast nichts. (Leo ima loše ocjene. Ne uči skoro ništa)

Ich lerne Englisch. Ich mag diese Sprache. (Ja učim engleski jezik. Volim taj jezik)

Slobodno ih napišite u komentare, pogledat ću ih.

P..S. Pazite, nećete reći "Da ich eninen Hund habe, mag ich Hunde" jer nećete ni na hrvatskom baš reći: Budući da imam psa, volim pse (Volim pse jer imam psa). Smislenije je reći "Imam psa zato što volim pse", zar ne?

Imenice Srednjeg Roda U Njemačkom Jeziku

Već smo napomenuli kako se rod njemačkih imenica često razlikuje od roda hrvatskih imenica i da uglavnom jednostavno morate naučiti kojeg je roda njemačka imenica. Popis nekih čestih imenica čiji se rodovi u njemačkom jeziku razlikuju od rodova u hrvatskom jeziku možete vidjeti na postu Popis nekih imenica čiji se rodovi razlikuju u hrvatskom i njemačkom jeziku.

No, postoje neki trikovi koji vam mogu pomoći da upamtite rod njemačke imenice, a oni su tema ovog posta. Točnije, riječ je samo imenicama srednjeg roda.

Dakle, pitanje kojim ćemo se baviti u ovom postu je sljedeće: Kako odrediti rod imenica u njemačkom jeziku, to jest, kako odrediti koje su imenice u njemačkom jeziku srednjeg roda?

Imenice srednjeg roda

Imenice srednjeg roda UVIJEK su sljedeće:

a) one koje završavaju na

• -chen: das Mädchen (djevojka)
• -lein: das Männlein (čovječuljak)

b) većina imenica koja završavaju na:

• -nis: das Gefängnis (zatvor)
• -tum
• riječi stranog porijekla na -um (das Museum) 

c) imenice koje su nastale od infinitiva glagola (das Lesen)

d) većina imenica koje počinju na Ge- (das Gepäck, das Geld)

e) većina imenica koje označavaju metalе i materijal (das Holz (drvo), das Benzin, das Metal, das Gold, das Kupfer (bakar), das Eisen (željezo); iznimka su die Bronze i der Stahl (čelik)) 

f) mladunčad većih životinja: das Kalb (tele), das Ferkel (prase)

g) većina skupnih imenica: das Gras (trava), das Getreide (žito)

h) imena slova: das E, das I